Murtić Edo

Edo Murtić, hrvatski slikar, rođen je u Velikoj Pisanici 4. svibnja 1921. godine. 1925. godine njegova se obitelj preselila u Zagreb gdje je završio osnovnu i srednju školu.

1939. godine upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje su mu profesori Ljubo Babić i Krsto Hegedušić. 1943. se uključuje u pokret otpora, gdje svjedoči ratnim stradanjima. Puno je putovao u inozemstvo, posebno Francusku, SAD i Italiju. Između njegova figuralnog slikarstva iz razdoblja 1949. i 1950. godine i kasnijeg ekspresivnog i lirskog apstraktnog izrižaja, nije bilo prekida, već bogata evolucija i duhovno sazrijevanje.

Edo Murtić ostvario je stotinu i pedeset samostalnih i tristotinjak skupnih izložbi na svim kontinentima. Njegova su djela prisutna u privatnim i javnim kolekcijama po čitavom svijetu. Radio je i kazališnu scenografiju, murale i mozaike. Vlasnik je mnoštva svjetskih i hrvatskih likovnih nagrada.

1978. godine izlazi mu monografija u izdanju Centro iniziative cu1turali i Galleria Sagittaria Pordenone s tekstom Vladimira Malekovića.
1989. godine u izdanju Globusa izlazi mu monografija autora Michaela Gibsona.
2002. godine imao je retrospektivnu izložbu u Modernoj galeriji u Zagrebu.

Edo Murtić preminuo je u Zagrebu u siječnju 2005. godine.